Valjan i provjerljiv podatak kao osnova izrade mjera u obrazovanju i zapošljavanju

Značajan nivo neusklađenosti između tražnje i ponude tržišta rada jedno je od najvećih ograničenja za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. Svijest poslodavaca o planiranju razvoja ljudskih resursa i stvaranju strukturiranog dijaloga s obrazovnim sektorom, investicije u obrazovanje, povećanje konkurentnosti radne snage, ulaganja u istraživanje i razvoj i zapošljavanje mladih, neki su od
ključnih elemenata za postizanje socijalne i ekonomske stabilnosti i rasta u zemlji i smanjenje pritiska emigracije.

Predviđanje potreba za vještinama je u tom kontekstu od velike važnosti. Potencijalne koristi od predviđanja kratkoročnih i dugoročnih trendova vještina su velike, kako za pojedince, tako i za privredu. Sa aspekta pojedinca, navedeno će smanjiti nivo neizvjesnosti vezan za povratak obrazovanju, a iz perspektive kompanija olakšat će inicijative za obuke koje se tiču uskih grla povezanih s tržištem rada.

Donosiocima mjera na polju zapošljavanja, zapošljivosti i obrazovanja pružaju informacije potrebne za iniciranje promjena u strukturi postobaveznog obrazovanja i obuke, što je možda i najvažnije. Pružanje informacija o tržištu rada je javno dobro s obzirom na potencijalne široke društvene koristi koje su s njima povezane. Metode prepoznavanja budućih trendova vještina su raznovrsne.

Ovdje vam predstavljamo dokument koji je izradio Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživana u okviru Helvetasove intervencije Unapređenje javno-privatnog dijaloga u planiranju, izradi, provođenju i evaluaciji mjera na polju razvoja vještina u formalnom i neformalnom obrazovanju u skladu s potrebama tržišta rada na odabranim ciljanim lokacijama projekta Moja budućnost, dok će se pojedinačni izvještaji o rezultatima istraživanja na lokacijama obuhvaćenim analizom predstaviti naknadno.

Fondacija Helvetas Moja budućnost se posebno zahvaljuje partnerima – Gradu Konjicu i Agenciji za ekonomski razvoj Prvi korak d.o.o. Konjic, Gradu Trebinju i Razvojnoj agenciji Grada Trebinja – TREDEA te Privrednoj komori Zeničko- dobojskog kantona, bez čije volje, interesa i učešća pilotiranje ove metodologije ne bi bilo moguće.